Arhive

Die besten lustigen Zungenbrecher

 

Acht alte Ameisen assen am Abend Ananas.

 

Wer gegen Aluminium minimal immun ist, besitzt Aluminium-Minimal-Immunität, Aluminium-Minmal-Immunität besitzt, wer minimal gegen Aluminium immun ist.

 

Blaukraut bleibt Blaukraut und Brautkleid bleibt Brautkleid.

 

Der bullige Bär in Birnen beißt, der bärtige Bauer Bernhard heißt.

 

Bietet Brunhilde berauschende Brüste, buhlt Bodo brünstig beim Balle.

 

Besser auf kaltem Boden hocken, als mit kalten Hoden bocken.

 

Ich geh’ mal in den Birkenwald, denn meine Pillen wirken bald.

 

Bürsten mit schwarzen Borsten bürsten besser als Bürsten mit weißen Borsten bürsten.

 

Wenn der Benz bremst, brennt das Benz-Bremmslicht.

 

Bierbrauer Bauer braut braunes Bier braunes Bier braut Bierbrauer Bauer.

 

Brauchbare Bierbrauerburschen brauen brausendes Braunbier.

 

Auf dem Charlottenburger Türmchen sitzt ein Würmchen mit ‘nem Schirmchen, kommt ein Stürmchen, reißt das Würmchen mit dem Schirmchen vom Chartottenburger Türmchen.

 

Ein chinesischer Chirurg schenkt tschechischen Skifreunden frischgebackene Shrimps – frischgebackene Shrimps schenkt ein chinesischer Chirurg tschechischen Skifreunden.

 

Der dicke Dachdecker deckt Dir dein Dach, drum dank dem dicken Dachdecker, dass der dicke Dachdecker Dir Dein Dach deckte.

 

Der dünne Dackel düst daher, doch dummerweise ist da Teer.

 

Ein Dutzend nuschelnde Dutzer dutzen nuschelnd dutzende dutzender Nuschler nuschelnd.

 

Der dicke Dietrich trug den dünnnen Dietrich durch das dreckige Dorf Dünnfuß.

 

Drei dicke Drachen dienen drei dünnen Damen.

 

Dreißig Greise treten drei Treppen krumm, drei Treppen krumm treten dreißig Greise.

 

Dreihundertdreiunddreißig Reiter ritten dreihundertdreiunddreißig mal um das große runde Rastenburger Rathaus.

 

Esel essen Nesseln nicht, Nesseln essen Eseln nicht.

 

Der Flugplatzspatz nahm auf dem Blatt Platz, auf dem Blatt nahm der Flugplatzspatz Platz.

 

In dem dichten Fichtendickicht pickten dicke Finken tüchtig, dicke Finken pickten tüchtig in dem dicken Fichtendickicht.

 

Im dichten Fichtendickicht sind dicke Fichten wichtig.

 

Flotte flinke Fellflicker flicken flink feine Felle.

 

Fischers Fritz fischt frische Fische, frische Fische fischt Fischers Fritz.

 

Flankenkicker Flick kickt flinke Flanken. Flinke Flanken kickt Flankenkicker Flick.

 

Wenn hinter Fliegen Fliegen fliegen, fliegen Fliegen Fliegen hinterher.

 

Fiesling Fietje fälscht Fritten fantastisch filigran, fantastisch filigran fälscht Fiesling Fietje Fritten.

 

Der froschforschende Froschforscher forscht in der froschforschenden Froschforschung.

 

Flößers Vroni flog frohlockend vom frostigen Floß, vom frostigen Floß flog frohlockend Flößers Vroni.

 

Wenn Grillen grillen, grillen Grillen Grillen.

 

Gips gibt’s in der Gipsfabrik, und wenn’s in der Gipsfabrik keinen Gips gibt, dann gibt’s keinen Gips.

 

Hinter Hermann Hannes Haus hängen hundert Hemden raus, hundert Hemden hängen raus, hinter Hermann Hannes Haus.

 

Hornhauthobler Hirnlitscher hobelt Hornhaut mit dem Hornhauthobel – mit dem Hornhauthobel hobelt Hornhauthobler Hirnlitscher Hornhaut.

 

Hinter’m hohen Haus hackt Hans hartes Holz. Hartes Holz hackt Hans hinter’m hohen Haus.

 

Junge jodelnde Jodler-Jungen jodeln jaulende Jodel-Jauchzer, jaulende Jodel-Jauchzer jodeln Junge jodelnde Jodler-Jungen

 

Es klapperten die Klapperschlangen, bis ihre Klappern schlapper klangen.

 

Im Keller kühlt Konrad Kohlköpfe aus Kassel.

 

Der Leutnant von Loiten befahl seinen Leuten nicht eher zu läuten, bis der Leutnant von Loiten seinen Leuten das Läuten befahl.

 

Die Katzen kratzen im Katzenkasten, im Katzenkasten kratzen Katzen.

 

Klitzekleine Kinder können keinen Kirschkern knacken.

 

Klaus Knopf liebt Knödel, Klöße, Klöpse. Knödel, Klöße, Klöpse liebt Klaus Knopf.

 

Kritische Kröten kauen keine konkreten Kroketten.

 

Klitzekleine Katzen kotzen klitzekleine Kotze, Klitzekleine Kotze kotzen klitzekleine Katzen.

 

Der Koch roch auch noch in der Nacht nach Knoblauch.

 

Max, wenn du Wachsmasken magst, dann mach´ Wachsmasken!

 

Wenn du Wachsmasken magst: Max macht Wachsmasken.

 

Messwechsel, Wachsmaske, Wachsmaske, Messwechsel.

 

Max wachst Wachsmasken.Was wachst Max? Wachsmasken wachst Max.

 

Der Metzger wetzt das Metzgermesser mit des Metzgers Wetzstein, mit des Metzgers Wetzstein wetzt der Metzger sein Metzgermesser.

 

Montag morgen mordeten motzende Moskauer Mooskauer molchige Möpse da sie die molligen Moskowiterinnen nicht mochten.

 

Mischwasserfischer heißen Mischwasserfischer, weil Mischwasserfischer im Mischwasser Mischwasserfische fischen.

 

Gibst Du Opi Opium, bringt Opium Opi um.

 

Ob er aber über Oberammergau, oder aber über Unterammergau, oder ob er überhaupt nicht kommt, ist nicht gewiß.

 

Ein plappernder Kaplan klebt Papp-Plakate – Papp-Plakate klebt ein plappernder Kaplan.

 

Der Pfostenputzer putzt den Pfosten, den Pfosten putzt der Pfostenputzer.

 

Peter packt pausenlos prima Picknickpakete.

 

Der Cottbuser Postkutschenkutscher putzt den Potsdamer Postkutschenkasten.

 

Russische Russen rutschen russische Rutschen russisch runter.

 

Auf den sieben Robbenklippen sitzen sieben Robbensippen, die sich in die Rippen stippen, bis sie von den Klippen kippen.

 

Die qutischvergnügte Qualle quillt aus quiettengelbem Schotten-Kilt.

 

Der Sumpf-Schlump schlumpft sich durch den Sumpfschlumpf.

 

Große Staubschutzmaskensets sind Schutzsets mit Großstaubschutzmasken zum Schmutzschutz.

 

Spannend: Spinnende spanische Spanner verspannen spannende spanische Spinner.

 

Stahlblaue Stretchjeansstruempfe strecken staubige Stretchjeans, staubige Stretchjeans strecken stahlblaue Stretchjeansstruempfe.

 

In einem Schokolodenladen laden Ladenmädchen Schokolade aus, Ladenmädchen laden in einem Schokoladenladen Schokolade aus.

 

Sechsundsechzig sächsische Schuhzwecken.

 

Schwarze Schmeißfliege frißt frisches Fischfleisch, frisches Fischfleisch frißt schwarze Schmeißfliege.

 

Schneiders Schere schneidet scharf. Scharf schneidet Schneiders Schere.

 

Schwarze Katzen kratzen mit schwarzen Tatzen.

 

Wenn Schnecken an Schnecken schlecken, merken Schnecken zu ihrem Schrecken, daß Schnecken nicht schmecken.

 

Das Schleimschwein schleimt schweinisch im Schleim, im Schleim schleimt schweinisch das Schleimschwein.

 

Sensitive Selektionssimulatoren sondieren sogar sekundär-strukturierte Sonarselektoren – sogar sekundär-strukturierte Sonarselektoren sondieren sensitive Selektionssimulatoren.

 

Sie stellte das tschechische Streichholzschächtelchen auf den Tisch. Auf den Tisch stellte sie das tschechische Streichholzschächtelchen.

 

Sie war die teigigste Teichmuschel unter alle teigigen Teichmuscheln im Teichmuschelteich, unter alle teigigen Teichmuscheln im Teichmuschelteich war sie die teigigste Teichmuschel.

 

Tausend tapfre Templer trotzen tapfer den tobenden Türken.

 

Die Katze tritt die Treppe krumm.

 

In Ulm und um Ulm und um Ulm herum.

 

Es ist verboten, toten Kojoten die Hoden zu verknoten.

 

Es ist verboten, einem toten auf dem Boden liegenden Kojoten mit den Pfoten die Hoden zu verknoten.

 

Der Whiskeymixer mixt den Whiskey für den Whiskeymixer. Für den Whiskeymixer mixt der Whiskeymixer den Whiskey.

 

Wir Waldescher, Winninger, Westerwälder Waschweiber wollten weiße weiche

 

Windeln waschen wenn wir wüßten wo weiches warmes Windel Waschwasser wär.

 

Zwischen zwei Zwetschgenzweigen sitzen zwei zechenschwarze tschechisch zwitschernde Zwergschwalben.

 

Zwischen zwei Zwetschkenzweigen zwitschern zwei Schwalben, zwei Schwalben zwitschern zwischen zwei Zwetschkenzweige.

 

Zwischen zweiundzwanzig schwankenden Zwetschgenzweigen schweben zweiundzwanzig zwitschernde Schwalben.

 

Zwei Schweizer schwitzen beim Schweissen, beim Schweissen schwitzen zwei Schweizer.

 

Zwischen zwei spitzen Steinen saßen zwei zischelnde Zischelschlangen und zischten.

 

Zehn Ziegen ziehen zehn Zentner Zucker zum Zoo, zum Zoo ziehen zehn Ziegen zehn Zentner Zucker.

 

Am zehnten zehnten zehn Uhr zehn zogen zehn zahme Ziegen zehn Zentner Zucker zum Zoo.

 

Der Zahnarzt zieht Zähne mit Zahnarztzange im Zahnarztzimmer.

 

Zwei Zwerge zielen mit den Zungen auf zahme Ziegen mit zehn Jungen.

 

Zwanzig Zwerge zeigen Handstand, zehn im Wandschrank, zehn am Sandstrand.

izvor http://www.deecee.de/

Mehrsprachige Webseite zum Deutschlernen

deutsch.info

 

deutsch.info ist eine Online-Plattform zum Erlernen der deutschen Sprache, die sich moderner didaktischer Werkzeuge bedient und gleichzeitig praktische Informationen über das Leben und Arbeiten in Deutschland und Österreich bietet.

Klicken Sie hier deutsch.info/de

Nemačka jezička diploma priznata u svetu

Novo u kikindskoj gimnaziji „Dušan Vasiljev“ – Nemačka jezička diploma

Nemačka jezička diploma priznata u svetu

Od sledeće školske godine učenici prvog razreda  gimnazije „Dušan Vasiljev“, koji uče nemački kao drugi strani jezik, dobiće diplomu o znanju jezika, priznatu na nemačkom govornom području. Gimnazija „Dušan Vasiljev“ jedna je od 16 škola u Srbiji čiji će učenici steći ovu diplomu, a za to je dobila ovlašćenje Konferencije ministara kulture Nemačke.

Od školske 2013/14. godine, prilikom upisa u prvi razred  gimnazije „Dušan Vasiljev“ učenici mogu kao drugi strani jezik da izaberu i tzv. DSD nemački jezik.

Šta je zapravo DSD? 

Nemačka jezička diploma prvog stepena (DSD, Deutsches Sprachdiplom) je diploma o postignutom nivou znanja nemačkog jezika, koji odgovara nivou B1 Zajedničkog evropskog okvira. Stalna konferencija ministara kulture Savezne Republike Nemačke dodeljuje je učenicima nemačkog jezika u inostranstvu i priznata je na nemačkom govornom području kao zvanični dokaz o poznavanju nemačkog jezika.

U Beogradu je, 7. decembra prošle godine potpisan Memorandum o razumevanju za polaganje ispita za sticanje ove diplome iz nemačkog jezika u 16 škola u Republici Srbiji, među kojima je i gimnazija „Dušan Vasiljev“.

Memorandum je potpisan između Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije i Ambasade Savezne Republike Nemačke u Beogradu.

Tako su učenici izabranih škola u Srbiji dobili mogućnost da polažu ispit za dobijanje DSD i to:

– DSD A2 za postignuti nivo znanja nemačkog jezika koji odgovara nivou A2 Zajedničkog evropskog okvira

– DSD prvog stepena je diploma o postignutom nivou znanja nemačkog jezika, koji odgovara nivou B1 Zajedničkog evropskog okvira.

– Za nivoe znanja DSD A2 i DSD prvog stepena polaže se jedan ispit (DSD A2/B1), a od ostvarenog rezultata na ispitu zavisi da li se dobija sertifikat DSD A2 ili diploma DSD prvog stepena.

– DSD prvog stepena je diploma o postignutom nivou znanja nemačkog jezika koji je priznat kao dokaz znanja jezika za učešće na pripremnom studijskom kursu za strance u Saveznoj Republici Nemačkoj.

DSD nemački jezik

DSD nemački jezik

Polaganje DSD ispita za učenike Gimnazije „Dušan Vasiljev“ – BESPLATNO !

Prilikom upisa u prvi razred Gimnazije učenicima će svake godine, počev od ove, kao drugi strani jezik biti ponuđen i tzv. DSD nemački jezik, pored ostalih jezika koji se uče.

Preduslov da mogu da izaberu ovaj DSD nemački jezik je da su osnovnoj školi najmanje 4 godine učili nemački jezik. Za ovaj nemački će se formirati manje grupe (do 15 učenika), primenjivaće se poseban program, nastavni materijal, drugačiji udžbenik, metode i oblici rada.

Na kraju 4. godine učenici Gimnazije „Dušan Vasiljev“, koji su na upisu izabrali ovaj nemački, dobijaju mogućnost da polažu DSD ispit, i to besplatno. Prijavljivanje je slobodno i individualno.

Moderni srpsko-nemački

Moderni srpsko-nemački

Počev od frajera, giliptera i hohštaplera preko kuplunga, šoferšajbne sve do drukara i kupleraja – nemačke reči prožimaju srpski književni jezik i sleng. Predstavljamo Vam neke od njih i njihove čudne puteve do Srbije. Konsultovali smo srpske i nemačke standardne rečnike, rečnik Milana Vujaklije, ali i duhovita tumačenja ljubitelja slenga.

Frajer

Rečnik Matice srpske je, još u starom izdanju, definisao frajere kao „besposlene mlade ljude nedoličnog ponašanja, mangupe, huligane“ pa i kao „budale“. E onda je preokret nastao sedamdesetih, a osvedočen je u filmu „Mlad i zdrav kao ruža“ Jovana Jovanovića. Dragan Nikolić glumi neviđenog frajera (besposlenog huligana, kriminalca) koji, ne lezi vraže, uz to „pozajmljuje dobra kolica“ i „šeta dobre ribone“. Iako je film kasnije nekim čudom pojeo mrak na 35 godina, pozitivno značenje reči „frajer“ se proširilo.

Na to bi se Nemci, verovatno, nasmejali. U nemačkom je frajer (freier) bio i ostao izraz za muškarca koji obilazi prijateljice noći i plaća za seks. Nema tu apriori ničega pozitivnog, a ni negativnog. To je čovek koji se koristi uslugama kolgerli.

Gilipter

Gilipter se odomaćio u srpskom jeziku kao nešto pretežno negativno, ali bezopasno i to sve zahvaljujući frajeru. Drugi posetilac sajta vukajlija.com tvrdi da su očevi u Vojvodini, kada bi im ćerke nalazile frajere, govorili: „’Di ćeš s tim gilipterom!?“ Rečnik nije definisao ovu reč, ali je zgodno reći da je to jedan od brojnih naziva za ljude koji besciljno zuje okolo, a nekako su stalno u opticaju, nikako da odzuje.

Raskorak u odnosu na upotrebu u nemačkom jeziku je opet ogroman. Geliebter je u Nemačkoj jednostavno ljubavnik. E sada, kao što u srpskom ljubavnik može zapravo biti švaler, a ljubavnica može biti švalerka, tako nije razjašnjeno ni da li geliebter stupa u vezu sa slobodnom ženom ili sa zauzetom.

Bitanga

Bitanga je izraz koji levitira na granici nepristojnosti. Značenje je bilo i ostalo pejorativno: skitnica, propalica, neradnik, a danas ima i primese delikventnih ili nezakonitih radnji.

Prema predanju, reč potiče iz proleća 1189. kada je u pohodu na Hristov grob kroz Vojvodinu prolazila vojska nemačkog cara Fridriha Barbarose. Izgladneli vojnici su navodno zalazili u kuće meštana i, uz nezaobilazno „bitte“, molili za malo hrane. Zahvaljivali su sa „danke“, a od te dve reči je skovana reč „bitanga“ što najpre i jeste značilo skitnica. U nemačkom jeziku se ova reč ne koristi, ali se zato mnogo češće nego u Srbiji mogu čuti reči od kojih je „bitanga“ skovana.

Hohštapler

E sad, bitanga nije hohštapler. Ona je manje zavijena u oblande – surovija i sirovija. Hohštapler je prevarant, više se oslanja na radnje mutne, zakulisne, ispod žita… Savršen spoj ribe i mačke, taj pliva gde god da ga bacite i uvek se dočeka na noge. Osnovna osobina mu je da skriva svoje prave namere.

Veoma sličnu, ali ipak ne i potpuno istu, definiciju nudi i nemački jezik koji hohštaplerom naziva osobe koje se izdaju za ono što nisu – ili se pretvaraju da su obrazovaniji, da su višeg društvenog ranga ili boljeg i priznatijeg zanimanja – a sve samo da bi stekli (protivpravnu imovinsku – a kakvu drugu) korist u novoj sredini gde ljudi ne znaju ko su i šta su. Kao takvi, hohštapleri su i danas neiscrpna tema priča, bajki ili drama.

Ukrasni poklopac točka – šta je to?

Gepek je samo vrh ledenog brega. Ispod njega se kriju rikverc, šoferšajbna, ratkape, ler, kuplung… I, uopšte, automobil je u Srbiji pre svega „das Auto“. Automobil i nije neki automobil ako nije nemački. Ne kaže se džabe da jedan polovni golf može da sahrani dva juga. Na kraju krajeva, auto je i izmišljen u Nemačkoj. Danke Herr Benz!

Zato je i većina izraza preuzeta iz nemačkog jezika. Jezički čistunci se otimaju i bore za srpske reči. Umesto gore pomenutih, govore o hodu unazad, vetrobranskom staklu, ukrasnom poklopcu točka, praznom hodu menjača i kvačilu. Osim ovog poslednjeg, svi ostali domaći izrazi doživeli su fijasko u sudaru sa nemačkim.

Niko neće reći: „Vetrobransko staklo mi je bilo prljavo i krenuo sam da ga obrišem. Prebacio sam menjač u prazan hod, ali je automobil krenuo u hod unazad.“ Ili: „Vidi kako ovaj dasa ima moćne ukrasne poklopce točka!“

Mali pojmovnik

Idemo redom. Rückwärts u nemačkom znači jednostavno „unazad“. Nije neophodno u vezi sa automobilom, može se, recimo, i hodati u rikverc.

Windschutzscheibe bi bukvalno značilo „okno za zaštitu od vetra“. Pedantni Nemci imaju posebne izraze za zadnje staklo automobila (Heckscheibe) kao i prozore (Seitenscheibe).

Radkappe bi u bukvalnom prevodu bilo „kapa za točak“. Taj plastični poklopac koji može (a ne mora) da bude postavljen preko felne točka je u Srbiji često stvar prestiža. Vlasnici zarđalih golfova i opela kadeta često izdvajaju značajne pare samo da bi imali neke brze superkul ratkape.

Leer znači „prazno“. Ako čujete da nekog „devojčica drži na leru“ – to znači da ga drži na lancu, ni tamo ni ovamo, ni u prvoj brzini ni u rikvercu. Uglavnom, onaj koji je na leru je ustvari na nekakvom čekanju i ne zna na čemu je.

Auspuff je nekako postao auspuh. Iberlauf (opet nemačka reč) je pomagač auspuhu – crevo koje takođe služi za izbacivanje gasova. Predanje kaže da svaki jugo bar jednom u karijeri mora imati iberlauf.

Šverc

Rečnik Matice srpske šverc definiše kao krijumčarenje, a švercere kao krijumčare. Šverc je, što bi rekao srpski narod, legalna trgovina – dok te ne uhvate.

Izraz Schwärze u nemačkom jeziku znači crnilo, a nekada se koristi i kao sinonim za schwarz što znači crno. Glagol izveden od ove reči (scwärzen) doslovno znači farbanje u crno, crnjenje. Može označavati i činjenje nečega nečitkim, mutnim. Dakle, mutna radnja.

Fajront

Još su čudniji putevi kojima je fajront stigao do srpskog jezika i postao to što jeste: noćna mora boema i kraj smene konobara. Nemci, naime, imaju frazu Feierabend kojom označavaju slobodno veče (izvorno, to je bilo praznično veče). Ako ćemo vojničkim rečnikom, ovo se može prevesti kao ostav ili voljno. Tako šef na kraju iscrpnog sastanka može zadremale kolege obradovati jednim Feierabend.

Izgleda da je ova nemačka složenica postala srpski fajront jednostavnim brzanjem ili sindromom „gluvih telefona“. I zaista, kada Nemac brzo kaže „Feierabend!“ – to se lako može registrovati baš kao fajront ili neka od njegovih brojnih varijacija koje priznaje rečnik srpskog jezika: fajrunt, fajerunt, fajeramt.

Cinkarenje

Cink je, znamo, hemijski element. Ova reč se koristi u celom svetu, a poreklom je nemačka – Zink. Od te reči je izveden glagol cinkariti. Cinkarenje je potkazivanje nekoga, dostavljanje informacija o nekome. Ima izuzetno negativnu konotaciju.

Drukanje

Kada je mladima dosadila reč cinkaroš – znaju je i matorci pa više nije kul – oni su počeli da koriste „drukanje“ i „drukara“. Fantastičan je put ove reči iz nemačkog do srpskog jezika. Drücken naime u nemačkom znači „pritiskati“.

Sigurno ste u mafijaškim filmovima holivudske produkcije videli da policija često nađe izdajice međ’ mafijašima, te Vukove Brankoviće kumovskih familija koji su spremni da za bedne ustupke u vidu abolicije odaju zlodela drugova i braće svoje. E, te izdajice se (u anglosaksonskom slengu) nazivaju tasterima. I tasteri – otkucaju svoje drugove. Lepo kažu koštakakogdekada.

Taster se, znamo, pritiska i tu dolazimo do drücken, reči koja upravo označava pritiskanje. Drukara je onaj koji druka, cinkaroš.

Cimer

Cimer je, u slengu, a i šire – sustanar koji nije član naše porodice. Teško da biste cimerom nazvali majku, oca, babu ili sina sa kojima delite kuću ili stan. U nemačkom je Zimmer jednostavno – soba. Hirurški precizni Nemci ne polažu toliko na sleng, pa oni cimera zovu Mitbewohner što znači – sustanar.

Tako na motelima ili prenoćištima širom nemačke mogu da se vide natpisi Zimmer frei – slobodna soba/sobe. U srpskom slengu bi „cimer fraj“ značilo – cimer otišao! Soba slobodna, žurka može da počne.

Pacer promašuje zicer

Zicer je takođe stigao iz nemačkog jezika. Ovde je to Sitzer, pomalo zaboravljeni izraz za poziciju u bilijaru iz koje je veoma jednostavno pogoditi. Odatle mogu da promaše samo paceri (opet nemačka reč, sinonim za feler, felerično – o tome drugi put), lakše je ubaciti kuglu nego promašiti.

U srpski jezik zicer se ušunjao takođe preko sporta, a njegova upotreba je neograničena: To je kada u fudbalu treba ćušnuti loptu u prazan gol (pod uslovom da je gol protivnički, a ne sopstveni), kada u košarci samo treba položiti loptu u koš, kada u rukometu imate jedan na jedan sa golmanom ili kada u odbojci treba da napadate bez bloka.

 špajz

U Rečniku Matice srpske špajz je definisan kao spremnica, smočnica ili ostava. Ova poslednja varijanta se može čuti, ali sve češće označava neku odlagaonicu stvari koje se ne koriste svakodnevno. Recimo, ostava za metle u nekom preduzeću. Sleng u špajzu vidi zgodan način da opiše nešto što je zaboravljeno, na čekanju, u zapećku. „Marija je otišla sa njim, a mene ostavila u špajzu. Smorio sam se kao treger…“
Cušpajz – „ono“ pored mesa
Gde je špajz, tu je i cušpajz, izraz koji mlađe srpske generacije možda nikada nisu čule. Možda su pokoji unuk i unuka čuli za cušpajz od bake, ali verovatno ne znaju šta je to tačno. Reč je nastala kombinovanjem predloga zu i imenice Speise (jelo) i najbolji prevod bi bio – uz jelo. A jelo je, zna se, meso – šnicla. Dakle, cušpajz je ono što ide uz glavno jelo, to je neko povrće ili varivo.
Kada smo već kod šnicle – i to je nemačka reč. Schnitzel je tanki odrezak, šnita (i to je nemačka reč) mesa bez koske. Verovatno je mnogima omiljena kombinacija ona austrijsko-nemačko-francuska: bečka šnicla (u Nemačkoj: Wiener Schnitzel) i tartar sos.
Rani zalogajčić
U savremenom ritmu života doručak se sve češće preskače. Tamo gde život teče nešto sporije, recimo na vojvođanskom salašu, itekako se fruštukuje. Frühstück ne treba posebno objašnjavati jer je izraz prenet u srpski u originalnom značenju – doručak.
Zanimljivo je pomenuti da je fruštuk izraz skovan od dve reči früh (rano) i Stück (komad, parče) pa bi maštovit prevod fruštuka na srpski bio – rani zalogajčić. Taj zalogajčić se u Nemačkoj uglavnom sastoji od zemički od različitih tipova brašna, sa raznim semenkama i onoga što u zemičke ide – namazi, sirevi, šunke, slanina, med, džem, čokoladni krem…

Špricer i gemišt

Kod pića ćemo se zadržati na mešavini belog vina i vode. Nemačka ima sjajna vina, ali ona nisu nadaleko čuvena kao italijanska ili francuska. Međutim, kada se kaže špricer ili gemišt – jasno je čiji su to izrazi.
Špricer nastaje od glagola spritzen što znači ubrizgavati. Pravi špricer se spravlja sa belim vinom ili rozeom i sodom-vodom jer se ona može ušpricati. Iz toga sledi da prvo treba usuti vino u čašu, pa onda dodati sodu, mada će metoda pravljenja špricera ostati tema večitog derbija starijih i mlađih posetilaca kafana.
Jedan vukajlijaš duhovito tvrdi da dobar špricer mora da zadovolji tri uslova: da je hladan, da ga ima u velikim količinama i da je džabe. U slengu je špricer zavisnik od šprica – narkoman teže kategorije.
Za razliku od špricera (kojeg Nemci uopšte ne zovu tako), gemišt se pravi sa običnom kiselom vodom. „To je frtalj kisele vode razblažen belim vinom“, piše jedan posetilac Vukajlije. I frtalj je nemačka reč – Viertel znači četvrt, četvrtina. Može biti četvrt sata, prva četvrtina u košarci, ali i kineska četvrt.

Štreber

Štrebanje je u slengu postalo sinonim za učenje. Dve osnovne vrste studenata se razlikuju upravo prema načinu štrebanja, piše jedna posetiteljka Vukajlije: 0,2 odsto studenata se dan pred ispit odmara od celonedeljnog učenja; 98,8 odsto studenata se dan pred ispit priprema za celonedeljno učenje koje treba da stane u jednu noć.

Štreber (Streber) je iz nemačkog najpre preuzet u nešto drugačijem značenju koje definiše Rečnik Matice srpske: Štreber je bio onaj koji smišljenim nastojanjem i dodvoravanjem želi postići uspeh (u školi, službi…), laktaš, karijerista. Dakle, štreber ne mora da bude sveznalica, ali mora da bude pomalo šlihtara, a pomalo hohštapler.

Maher – znalac

U veoma retkim slučajevima štreber može biti i maher. „Ovaj Petrović je opet izvukao slobodne dane od direktora. Stvarno je maher.“ Za razliku od štrebera, konotacije koje idu uz mahere uglavnom su pozitivne. To su snalažljivi, umešni ljudi ili pak oni koji su glavne ličnosti, faktori. „Ovaj Mesi je stvarno maher!“

Macher dolazi od glagola machen što znači praviti ili raditi (ali u slobodnijem smislu od arbeiten). Maher je u Nemačkoj doslovce onaj koji nešto stvara, pravi, kreator. Kako su Nemci obožavaoci dugih složenica, oni reči maher dodaju druge reči pa dobiju recimo Radiomacher (urednik nekog radijskog programa) ili Spielmacher(plejmejker u sportu ili – kako to vole da kažu srpski komentatori ogrezli u fraze – „organizator igre“).

Majstor

Rečnik srpskog jezika dopušta i da se maher koristi kao sinonim za majstor. A majstor može biti svašta – recimo zanatlija, sa diplomom ili bez nje. Čovek koji opravlja belu tehniku, automobile ili zida kuće.

Majstor nije dobio naziv tek reda radi. Majstor (Meister) je šampion, prvak nečega. U nemačkom je majstor često u upotrebi u ovom značenju – Dortmunđani će recimo postati prvaci (majstori) Bundeslige. U Srbiji se izraz u ovom kontekstu zadržao samo u šahu (velemajstor, internacionalni majstor…).

Majstor može da bude, piše Rečnik, i vrhunski umetnik. Ali je u svakodnevnoj primeni mnogo češće vozač autobusa. Ljudima koji se bave ovim poslom je verovatno preko glave putnika koji dobacuju „Majstore, zadnja!“ ili (još gore) „Vozi, Miško!“

Jedini Meister kojeg jednako uvažavaju i obožavaju u Srbiji i Nemačkoj je Jägermeister. Najbolji je hladan.

Izvor: http://www.dw.de

Prilika

STUDIRANJE

Nemačka se bori za strane studente

Nemačkoj nedostaje specijalizovana radna snaga: inženjeri, računarski stručnjaci, ali često i negovatelji. Nemačka služba za akademsku razmenu (DAAD) namerava da u Nemačku privuče strane studente.

Nemačka služba za akademsku razmenu (DAAD) planira da do 2020. godine poveća broj stranih studenata na 350.000, što je za 100.000 više nego danas. DAAD, koju, pored ostalih, finansiranju nemačko Ministarstvo spoljnih poslova i Ministarstvo za obrazovanje, daje stipendije Nemcima koji žele da studiraju u inostranstvu, ali i strancima koji žele da se obrazuju u Nemačkoj. DAAD je 2012 dodelila stupendije za 45.200 stranaca i 30.100 Nemaca.

U Nemačkoj trenuto studira oko 2,5 miliona studenataU Nemačkoj trenuto studira oko 2,5 miliona studenata

Još uvek nije poznato da li će DAAD od svojih donatora dobiti više novca. Margret Vintermantel, šefica DAAD, kaže da bi trebalo voditi razgovori sa svim stranama. DAAD istovremeno želi da u inostranstvo pošalje više nemačkih studenata. Međutim, to bi moglo da bude skupo jer sve više Nemaca studira. Razlog je kombinacija skraćenog školovanje i generacija sa velikim brojem dece.

Kako olakšati studiranje?

Za privlačenje stranih studenata bitno je ukinuti važne barijere. Potrebno je napraviti veću ponudu kurseva na engleskom jeziku. Takođe je potrebno dodatno raditi na lakšem upisu stranih studenata ili priznavanju stranih diploma. Priznavanje evropskih kvalifikacija od uvođenja zajedničkih Bečelor i master-diploma prolaze uglavnom bez problema.

Međutim, kod priznavanja diploma dobijenih u zemljama koje nisu u EU, dolazi do komplikacija. Tako se može desiti da se magistarska diploma stečena na univerzitetu u Pakistanu ili Avganistanu (ili u Srbiji prim ur.) ne prizna u Nemačkoj, i da te osobe moraju ponovo na fakultet. Vintermantel takođe kaže da studenti iz inostranstva često nisu dobro došli. Ona zahteva bolju „kulturu dobrodošlice“ na nemačkim univerzitetima.

Nemačka kancelarka Angela Merkel se i prilikom susreta sa indijskim premijerom zalagala za veći broj studenata iz inostranstva.Nemačka kancelarka Angela Merkel se i prilikom susreta sa indijskim premijerom zalagala za veći broj studenata iz inostranstva.

Potrebna veća saradnja sa univerzitetima u inostranstvu

DAAD takođe želi da povećati saradnju sa visokoškolskim ustanovama u inostranstvu, kao što već postoji sa univerzitetima u Kazahstanu ili Egiptu. Takođe, trebalo bi poboljšati predavanja na nemačkom jeziku na univerzitetima u inostranstvu jer je konkurencija u obrazovanju međunarodne elite sve veća. Države kao što su Brazil, Koreja ili Indija u univerzitete su investirale velike sume novca. „Da bi nemački univerziteti mogli da ostanu konkurentni, moraju da se pobrinu da imaju otvorena vrata“, kaže Vintermantel.

Nemačka je, zajedno sa Australijom i Francuskom, peta, možda i četvrta najpopularnija zemlja za strane studente. Odmah nakon SAD i Velike Britanije. Nemačka ne želi da se odrekne studenata. Oni nisu samo potencijalna nova stručna radna snaga, oni donose nove ideje i pristupe u istraživanjima na univerzitetima.

Autori: Naomi Konrad / Mehmed Smajić
Odgovorni urednik: Ivan Đerković